Atelier Gojević
kultno mjesto zagrebačke fotografske scene
prostor gdje
se susreće tradicija
i suvremenost,
gdje se okuplja kulturna i
umjetnička elita.
Atelier Gojević je u samo nekoliko godina djelovanja postao kultno mjesto zagrebačke fotografske scene. Poznat je ne samo po povijesnim fotografskim procesima i umjetničkim projektima već i po nevjerojatno velikom broju portretiranih poznatih osoba iz kulturno umjetničkih krugova Hrvatske i svijeta.
Unikatni pristup fotografiji
Ono što ovaj fotografski atelijer čini jedinstvenim u povijesti hrvatske fotografije jest činjenica da su portretirani dolazili fotografu u atelier. U doba današnjih putujućih fotografa, koji poznate osobe fotografiraju na javnim mjestima okidajući rafale fotografija u sekundi, poznate osobe su dolazile u Atelier Gojević provodeći sate kako bi fotograf snimio najčešće jedan jedini portret. Ovaj pristup omogućio je stvaranje intimnih i promišljenih portreta koji odražavaju osobnost i duh portretirane osobe.
Oživljavanje duhova 19. stoljeća
Svojim radom, Gojević je uspješno oživio duh vremena malobrojnih ateliera 19. stoljeća. Poput poznatog francuskog fotografa Félixa Nadara, stvorio je mjesto okupljanja intelektualne elite i umjetnika. Imena portretiranih najbolje govore o vrijednosti i utjecaju fotografa. Među portretiranim osobama nalaze se istaknuti umjetnici, književnici, glazbenici i mnogi drugi, čineći Atelier Gojević središtem kulturnog života.
Kulturna i umjetnička oaza
Atelier Gojević nije samo fotografski studio; to je kulturna i umjetnička oaza. Kroz svoje projekte i radionice, Atelier nudi duboko poštovanje prema tradiciji i istovremeno otvara vrata suvremenim izražajima. Ovdje se ne radi samo o fotografiranju, već o stvaranju umjetničkih djela koja pričaju priče, bilježe trenutke i čuvaju uspomene.
Posvećenost kvaliteti i detaljima
U svijetu gdje se fotografija često svodi na brzinu i količinu, Atelier Gojević ostaje posvećen kvaliteti i detaljima. Svaki portret pažljivo je planiran i izveden s velikom pažnjom prema svjetlu, kompoziciji i izrazu, stvarajući tako djela koja ostaju trajna svjedočanstva vremena i osobe.
Inspiracija i edukacija
Atelier Gojević također igra ključnu ulogu u edukaciji novih generacija fotografa. Kroz radionice i tečajeve, polaznici imaju priliku učiti o povijesnim fotografskim tehnikama i suvremenim metodama, inspirirajući se bogatom povijesnom baštinom i kreativnim inovacijama.
Neka od poznatih imena portretirana u atelijeru Gojević
Rade Šerbedžija, Goran Grgić, Pero Kvrgić, Špiro Guberina, Siniša Popović, Vesna Tominac Matačić, Nenad Bach, Matija Dedić, Hrvoje Rupčić, Ivica Propadalo, Stjepan Jimmy Stanić, Mile Kekin, Neno Belan, Alfi Kabiljo, Dunja Vejzović, Radojka Šverko, Ivan Josip Skender, Mirko Ilić, Dejan Kršić, Nikola Đurek, Marko Golub, Davor Bruketa, Nikola Žinić, Đelo Hadžiselimović, Iva Šulentić, Davor Meštrović, Dražen Ilinčić, Luka Bulić, Kornelija Benyovsky Šoštarić, Nenad Korkut, Slavenka Drakulić, Miro Gavran, Marina Vujčić, Miljenko Jergović, Kristian Novak, Tanja Mravak, Zoran Ferić, Marko Pogačar, Marinko Koščec, Nenad Stipanić, Ivica Prtenjača, Emir Imamović Pirke, Vlado Bulić, Olja Savičević Ivančević, Robert Perišić, Dorta Jagić, Iva Ušćumlić, Sanja Pilić, Pero Kvesić, Marko Gregur, Damir Karakaš, Roman Simić Bodrožić, Karmela Špoljarić, Dimitrije Popović, Zlatan Vehabović, Stjepan Šandrk, Martina Grlić, Fedor Fischer, Ivana Jurić, Stipan Tadić, Tomislav Torjanac, Zdenko Bašić, Manuel Šumberac Duško Šibl, Ivica Propadalo, Krešimir Zimonić, Hrvoje Dumančić, Siniša Labrović, Vladimir Malakhov, Leonard Jakovina, Emi Hariyama… i mnogi drugi
ATELIER GOJEVIĆ
Kroz Atelier Gojević prošlo je više od stotinu istaknutih osoba iz kulturno-umjetničkih krugova Hrvatske i svijeta.
ATELIER GOJEVIĆ
Kroz atelier je prodefiliralo preko stotinu poznatih osoba kulturno umjetničkih krugova iz hrvatske i svijeta.
Malo ali vrijedno
„Umjetnikov atelier treba biti malen jer mali prostor disciplinira um, a veliki odvlači pažnju.” | Leonardo da Vinci
Atelier - carstvo kreacije
Atelier Gojević predstavlja svojevrsnu alternativu nepostojećem muzeju ili kući fotografije u Hrvatskoj. Svojim djelovanjem potiče i osnažuje zanimanje za ranu hrvatsku fotografsku baštinu nastalu tijekom druge polovice devetnaestog stoljeća. Uz posvećenost očuvanju i zaštiti ove vrijedne građe, Atelier Gojević nudi jedinstvenu kombinaciju teorije i praktičnog rada s ranim fotografskim procesima koji su se koristili u Zagrebu i Hrvatskoj.
Očuvanje i promocija fotografske baštine
Atelier Gojević ima ključnu ulogu u očuvanju rane hrvatske fotografske baštine. Kroz marljivo istraživanje i prikupljanje povijesnih fotografija, dokumentira se bogata povijest fotografije u Hrvatskoj. Ova baština ne samo da čuva uspomene i dokumentira povijesne trenutke, već i pruža uvid u kulturni i društveni kontekst tog vremena.
Edukacija kroz teoriju i praksu
Ono što Atelier Gojević čini posebnim je kombinacija teorijske edukacije i praktičnog iskustva. Za razliku od tradicionalnih muzejskih institucija koje se često fokusiraju isključivo na izlaganje i teorijsko proučavanje, Atelier Gojević ide korak dalje. Ovdje polaznici imaju priliku aktivno sudjelovati u radionicama koje obuhvaćaju rane fotografske procese.
Življenje povijesti kroz praktični rad
Radionice koje nudimo omogućuju sudionicima da iz prve ruke iskuse povijesne fotografske procese. Učeći kako su fotografi iz devetnaestog stoljeća izrađivali i obrađivali fotografije, polaznici ne samo da stječu tehnička znanja, već i dublje razumiju izazove i kreativnost koji su obilježili ranu fotografiju. Ova praktična iskustva omogućuju sudionicima da sami stvaraju unikatne fotografije, koristeći iste tehnike koje su koristili pioniri fotografije u Hrvatskoj.
Kulturni centar i kreativna zajednica
Atelier Gojević također služi kao kulturni centar i okupljalište za ljubitelje fotografije. Kroz izložbe, predavanja i radionice, Atelier stvara dinamičnu zajednicu koja cijeni i promovira umjetnost fotografije. Sudjelovanje u ovim aktivnostima pruža priliku za razmjenu ideja, umrežavanje s drugim entuzijastima i stručnjacima te kontinuirano učenje i inspiraciju.
Jedinstvena institucija u Hrvatskoj
U usporedbi s muzejskim institucijama u Hrvatskoj, Atelier Gojević je jedinstven jer ne samo da čuva i izlaže fotografske artefakte, već i aktivno podučava i prakticira povijesne fotografske tehnike. Ova integracija teorije i prakse omogućuje dublje razumijevanje i poštovanje prema fotografskoj baštini, čineći Atelier Gojević nezamjenjivim resursom za sve koji su zainteresirani za povijest i umjetnost fotografije.
Pridružite nam se u Atelieru Gojević i postanite dio ove jedinstvene zajednice koja slavi i oživljava povijesne fotografske procese, te doprinosi očuvanju bogate hrvatske fotografske baštine.
Karakteristični rekviziti jednog francuskog ateljea iz 1865. godine su stup, zastor i okrugli stolić. O stolić se pridržava model, u sjedećem ili stojećem položaju. Fotograf snima njegovu punu veličinu, poluveličinu ili poprsje. Ovisno o društvenom rangu modela, pozadini se dodaju daljnji simbolički i slikoviti rekviziti. No dug je bio put do ovako opremljenog ateljea. Davne 1840. Godine prve su mušterije sjedale tik uz prozor i ondje su, izložene najjačem suncu i oblivene znojem, punih nekoliko minuta morale ukočeno mirovati. No zatim je izumljena sprava nazvana pridrživač glave. Bila je to vrsta naslonjača koji se mogao prilagoditi visini zatiljka i koji je, skriven od objektiva, odostaraga učvršćivao tijelo modela. Na taj način su spriječeni neželjeni pokreti koji bi, zbog dugog vremena eksponiranja, mogli zamutiti sliku.
Gisèle Freund | Photography and Society
danas u potpunosti anakroni proces nastanka fotografije
dr. sc. Hrvoje Gržina,
arhivski savjetnik
HRVATSKI
DRŽAVNI ARHIV
Gojevićeve fotografske slike u pravilu, ne računamo li formativno razdoblje i dokumentiranje digitalnom kamerom, polaze od staklene ili metalne ploče na koju je ručno nanesen sloj kolodija, koji senzibilizacijom postaje osjetljiv na djelovanje elektromagnetskoga zračenja. Ulaganjem tako pripremljene ploče u kameru započinje fascinantni, danas u potpunosti anakroni proces nastanka fotografije, tijekom kojega svjetlosni odraz nepomičnoga subjekta kroz nekoliko sekunda kao da urasta u senzibiliziranu površinu. Nakon razvijanja i fiksiranja dobivene fotografske slike, portretirana se osoba po prvi puta suočava s vlastitim odrazom, ali izvrnute skale tonskih vrijednosti. Takva se slika naziva negativom, a kao pozitiv postaje vidljiva tek podložena tamnom pozadinom. Crna poleđina, neophodna kako bi slika bila vidljiva u skali tonova relativno jednakoj zbilji, kod Gojevića funkcionira dvojako – kao integralni dio konačnoga objekta na željeznoj pločici (ferotipija) ili pak kao odvojivi dio, neovisan o staklenoj ploči (ambrotipija).