Robert Gojević
široka paleta kompleksnih emotivnih zbivanja na snimanju moj su nepresušni izvor inspiracije
široka paleta kompleksnih emotivnih zbivanja na snimanju moj su nepresušni izvor inspiracije i put ka onome čemu sam uvijek težio, približiti ljudima ovaj način fotografiranja, povesti ih na putovanje kroz vrijeme, zaintrigirati ih procesom nastanka portreta, učiniti ih zadovoljnima, zajedno s njima svaki puta stvoriti novo, malo remek djelo …. fotoaparat, ma kakav god on bio, bezvrijedan je predmet ako nema osobe čiju ću emociju uhvatiti objektivom i prenijeti na staklo, učiniti trenutak vječnim, zarobiti ga u uspomenu…
Jutarnji list
Čini se kao magija način kako nastaju fotografski radovi Roberta Gojevića. Poput kakvog alkemičara miješa komponente u laboratoriju, prelijeva kemikalije iz jedne epruvete u drugu. Riječ je o povijesnom procesu mokrog kolodija na staklu koji se koristio u 19. stoljeću i kojim je u zadnjih sedam godina, među ostalim, snimio i brojna lica iz svijeta medija, kulture i umjetnosti.
Nacional
Slikar, ilustrator i fotograf Robert Gojević jedan je od rijetkih u svijetu koji još uvijek fotografije izrađuju metodom iz 19. stoljeća. Istražujući povijest fotografije otkrio je poveznicu velikog hrvatskog pisca Augusta Šenoe i Ivana Standla, jednog od najznačajnijih hrvatskih fotografa
Slobodna Dalmacija
U okviru programa 65. Splitskog ljeta, izložbom ''Face(s)&(F)aces'' splitskoj će se publici predstaviti poznati hrvatski fotograf, ilustrator, dizajner i urednik međunarodno priznatoga fotografskog časopisa Blur Magazine Robert Gojević.
Večernji list
Slikari i pisci morali su mu doći u njegov zagrebački studio. Ne bi odmah sjedali pred objektiv. Prethodio je ponekad i trosatni razgovor kako bi se upoznali i opustili.
ROBERT GOJEVIĆ
“…njegove fotografije predstavljaju most između prošlog i sadašnjeg vremena, a poruka koju odašilju je višeslojna.”
Robert Gojević
BIOGRAFIJA |
rođen 1968. godine u Zagrebu. fotograf, ilustrator, slikar, grafički dizajner, kolekcionar starih fotografija 19. stoljeća.
Robert Gojević | fotograf ranih fotografskih procesa
ROBERT GOJEVIĆ (1968.) hrvatski fotograf sa snažnom osnovom u komercijalnom dizajnu i iskustvom u oglašavanju i društvenim mrežama. Ilustrator je, slikar, grafički dizajner i sakupljač fotografija iz devetnaestog stoljeća. Rođen i sa sjedištem u Zagrebu, radi kao slobodni fotograf u svom predgrađu, s tamnom komorom i kamerom velikog formata iz devetnaest stoljeća. Koristi se raznim fotografskim tehnikama; rupica, film, instant i digitalna fotografija. Njegove su fotografije rezultat njegovog pokušaja da razumije i istraži najstariju fazu fotografskog medija, povijesne procese i tehnologije u vizualnom razgovoru sa starim majstorima devetnaestostoljetnih fotografskih studija u Zagrebu.
Kao fotograf čiji je rad ukorijenjen u najranijoj tradiciji medija, zaljubljen je u povijesne fotografske procese kolodija mokrih ploča, ambrotipije i ferotipije. U postupku tiska radi s pozitivnim slanim otiscima, albumin, cijanotipiju i Van Dyke. Na studijskim portretima kao subjektu anakronizma istražuje aktivizam i duh vizualnih komunikacija dvadeset i prvog stoljeća. Njegov je rad prepoznat na društvenim mrežama i časopisima zbog njegovog stava i jakih stajališta. Kao osnivač, glavni urednik, umjetnički direktor i dizajner svjetski poznatih međunarodnih internetskih magazina za fotografije Bulb, 2007. – 2009. i Blur, 2009. – 2018., ima međunarodno iskustvo u odabiru različitih međunarodnih fotografskih natječaja.
Robertovo djelo nagrađivano je i izlagano na samostalnim i skupnim izložbama diljem Hrvatske te je objavljeno na nacionalnoj i međunarodnoj razini, tiskane i internetske publikacije. Višestruko je nagrađivan nakon svog prvog nacionalnog priznanja i uspjeha s portretima mokrih ploča kolodija javnih osoba i ljudi iz medija, glazbe, kazališta, filma i televizije, umjetnosti i kulture. Njegove slike umjetnika, pisaca i autora objavljuju se kao službeni javni portreti u knjigama, publikacijama, časopisima i medijima. Aktivan je član Sekcije za likovnu fotografiju u ULUPUH-u, Hrvatsko udruženje umjetnika primijenjene umjetnosti i HZSU, Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.
Moja vizija duže vrijeme bila je usko usmjerena prema portretiranju određenog kruga ljudi što mi u posljednje vrijeme predstavlja svojevrsno ograničenje u umjetničkom smislu te sam se nakon dubljeg promišljanja odlučio okrenuti obilježavanju posebnih trenutaka u životu svakog pojedinca koji u mojem fotografskom izričaju vidi posebnost.
Moja inspiracija oduvijek su bili ljudi, njihovi portreti, ekspresija njihovog lica,pogled i emocija u određenom trenutku, toga svakako ne nedostaje u obiteljskim portretima, vjenčanja, zaruke, rođendani i slične prilike koje su uvijek nabijene emocijama…
ROBERT GOJEVIĆ
Fotografije Roberta Gojevića izlagane su u uglednim institucijama kao što su Muzej grada Zagreba, Muzej za umjetnost i obrt, Muzej Mimara, Muzej grada Koprivnice, Gradski muzej Virovitica, Gradski muzej Rovinj…
kulturna elita s početka 21. stoljeća
Draženka Jalšić Ernečić
viša kustosica
povijesnićarka umjetnosti
STUDIJSKI PORTRET ROBERTA GOJEVIĆA sa više od stotinu lica iz svijeta umjetnosti, kulture i medija, opsegom i odabirom modela dostojan je parafraze najslavnijeg citata Gertrude Stein – Lice je lice je lice je lice. U Gojevićev zagrebački atelje na kraju grada navratili su gotovo svi značajniji predstavnici zagrebačke kulturne scene. Snimanje klasičnog studijskog portreta u interakciji fotografa i modela pretvorilo se u višegodišnje druženje s kulturnom elitom s početka 21. stoljeća. Iracionalna medijska fascinacija slavom, stalna medijska prisutnost poznatih i slavnih lica, kontekst banalnosti i lakoća površnosti Gojevića su potaknuli na višegodišnji projekt u kojem je odbacio suvremenu digitalnu fotografiju. Stilom, načinom i povijesnim procesom Gojević se vratio na početak fotografskog medija, dok je fokus stavio na protagoniste suvremene umjetnosti i kulture. Preciznost portreta Roberta Gojevića u svojoj fascinaciji ljudskim licem i koncepciji točnosti ima mističnu osnovu. Potreba za preciznim opisom portretiranog odražava mističan, intelektualan, a u nekom slučajevima i emotivan odnos prema portretiranoj osobi kao subjektu promatranja. Portret snimljen povijesnim procesom u mokre staklene ploče kolodija u unaprijed određenim i kontroliranim uvjetima ateljea, ritual snimanja kao oblik društvene igre, odražavaju duh post-moderne i post-digitalne fotografije iako prizivaju vrijeme, stil i način prije prve fotografske revolucije.
izuzetan poznavatelj povijesnih fotografskih procesa
dr. sc. Iva Prosoli,
viši kustos
MUO
Gojević je fasciniran domaćom fotografskom baštinom te je nekoliko projekata posvetio hrvatskim fotografima 19. stoljeća: Jurju Draškoviću, Ivanu Standlu i Franji Pommeru. Njegov interes je u početku bio vođen iskrenim oduševljenjem i strašću prema alkemiji povijesnih procesa izrade fotografije, da bi s vremenom kroz učenje i praksu prerastao u osjećaj odgovornosti prema hrvatskoj fotografskoj tradiciji i njezinom očuvanju i promociji. U tom smislu, njegove fotografije predstavljaju most između prošlog i sadašnjeg vremena, a poruka koju odašilju je višeslojna. One ukazuju na važnost pojedinih autora i njihovih radova iz pretprošlog stoljeća samim svojim postojanjem dok sadržajno komuniciraju suvremeni trenutak.